Androgena ili androgenetska alopecija
Najčešća je vrsta gubitka kose (čak 95% svih alopecija) kod muškaraca i kod žena. Još je nazivamo “muška”, “genetska” ili “nasljedna” ćelavost. Kod muškarca se obično počinje javljati između dvadesete i tridesete godine života, a gubitak kose se odvija prema nekoliko dobro poznatih obrazaca; simetrično povlačenje linije oko očnih kutova, kružno prorjeđivanje područja krune (vertexa) ili kombinacija obaju obrazaca.
Kod žena, androgena alopecija se javlja nešto kasnije, obično u menopauzi kada dolazi do hormonalnih promjena u organizmu. Sam obrazac gubitka kose je također drugačiji od gore navedenih muških. Više je difuznog oblika, odnosno kosa se ravnomjerno stanjuje i prorijeđuje po cijelom području tjemena te rijetko vodu u potpunu ćelavost kao kod muškaraca sa difuznim obrascem gubitka kose. Gubitak kose nakon trudnoće ne spada u androgenu alopeciju, već je izazvana stresnim promjenama u organizmu, a izgubljena kose se obično sama počne vračati nakon 6 mjeseci. Za prevenciju i skraćivanje vremena ponovnog rasta, mogu se koristiti isti preparati kao i kod androgene alopecije.
Polukružno područje oko ušiju te iznad vrata u pravilu uvijek ostaje netaknuto, jer te folikule ne sadrže androgene prijemnike, a nazivamo ga „Hipokratov vijenac“. To područje također predstavlja donorsku bazu kod zahvata transplantacije (presađivanja) kose.
Uzrok androgene alopecije je stimulacija folikula kose muškim spolnim hormonima (androgenima), uz sudjelovanje i drugih čimbenika, primjerice naslijeđa i starenja. Nasljedni čimbenik ima vrlo važan utjecaj jer se nasljeđuje preosjetljivost androgenih prijemnika na androgene, naročito na dihidrotestosteron (DHT). Naime, ovaj se aktivni metabolit testosterona veže na stanice folikula kose, čime se usporava ili u potpunosti koči njihov rast.
Slijedeći VIDEO na ilustrativan način prikazuje nastanak i djelovanje DHT-a na kosu.
1. Enzim 5 Alfa-Reduktoza pretvara Testosteron u DHT (Dihidrotestosteron)
2. DHT se veže na Androgene prijemnike (receptore) na korijenu (folikulu) kose
3. DHT utječe na povećano ispadanje kose, skraćenje životnog ciklusa rasta kose, te na postepeno smanjivanje folikula (korijena) kose sve dok on ne odumre.
Posljedice djelovanja DHT-a očituju se kroz stvrdnuće tkiva (kolagena) oko korijena kose, čime se onemogućava dotok hranjivih tvari pa tako korijen postaje sve slabiji, a vlasi sve tanje, sve dok korijen u potpunosti ne prestane rasti. DHT također uništava korijen iznutra, te izbija i na površinu tjemena što može izazvati razne upalne procese, a naročito perut. Uz navedeno, zbog DHT-a skraćuje se anagena faza rasta kose dok se produljuje telogen, faza mirovanja i ispadanja kose.
Alopecija areata (kružno ispadanje kose)
Obično se pojavljuje iznenada, na jednom ili više okruglih područja veličine nokta do dlana. Osim na vlasištu, može se pojaviti na bradi, obrazima i ostalim, dlakom prekrivenim dijelovima tijela. Uzrok nije u potpunosti objašnjeni. Kao mogući uzročni čimbenici navode se infekcije usne šupljine, upala tonzila, pokvareni zubi, psihički stres, hormonalni poremećaji, osobito štitnjače i manjak cinka. Najčešće je ipak riječ o autoimunoj bolesti. Kod ove vrste androgene alopecije svakako je potrebno posjetiti liječnika ili dermatologa.
Ćelavost zbog ozljede
Ćelavost može biti i posljedica ozljede živog korijena ili keratinizirane vlasi. Ako je ozljeda ograničena na vanjsku terminalnu vlas, gubitak kose bit će privremen. Ako pak je došlo do oštećenja korijena, rezultirajuća ćelavost može biti privremena ili trajna.
Kongenitalna (prirođena) ćelavost
Najčešće zahvača cijelo vlasište ili se javlja u obliku “krpica”- područja tjemena bez kose, a može biti povezana s nekim drugim poremećajima adneksa kose (npr. žlijezda lojnica ili znojnica).
Stečena ćelavost
Može nastati iz nekoliko razloga, uključujući autoimune bolesti, opekotine, nedostatnu prehranu, kemoterapiju, kožne bolesti poput psorijaze, gljivične infekcije, izlaganja radijaciji, čupanje kose ili tumora. Rastuće mase na kapiliciju svojim rastom mogu izazvati ispadanje kose, tako što svojim pritiskom i stezanjem tjemena uzrokuju odumiranje folikula vlasi.
Traumatska alopecija
Osim genetskih i fizioloških razloga, gubitak kose može potaknuti i stres, pa i nekvalitetna ishrana. Stres može nastati zbog stalnog i dugotrajnog stanja napetosti, straha, napornog rada i života, ali i zbog bolesti i trauma. Neuravnotežena ishrana sa smanjenim unosom minerala i bjelančevina također remeti normalan rast kose, kao i drastične dijete kojima su mladi i žene posebno skloni.
Nekoliko hormonalnih poremećaja može uzrokovati ćelavost uključujući; hiper-pituitarizam, hipo-pituitarizam, hipo-paratiroidizam, hiper-tiroidizam, androgen-lučeći tumori, trudnoća, menopauza, dijabetes.